PRAVO NA BRAK I RAZVOD
Pravo na brak i na razvod braka zagarantovano je Ustavom Republike Srbije :
Prema Ustavu RS član 62 koji glasi:
- Svako ima pravo da slobodno odluči o zaključenju i raskidanju braka.
- Brak se zaključuje na osnovu slobodnog datog pristanka muškarca i žene pred državnim organom.
- Zaključenje, trajanje i raskid braka počivaju na ravnopravnosti muškaraca i žene.
- Brak i odnosi u braku i porodici uređuju se zakonom.
- Vanbračna zajednica izjednačava se sa brakom u skladu sa zakonom.
Kao što vidimo iz Ustava RS pravo na brak je dozvoljeno svim građanima. Brak mora da nastane kao posledica slobodne volje pojedinaca. Na taj način država je stala na put ugovorenim brakovima koji su rezultat bilo kakve prinude.
Brak se mora zaključiti pred državnim organom, odnosno matičarem.
Bračni drugovi u skladu sa njihovim verskim uverenjima mogu pored toga zaključiti brak pred verskim poglavarima . Primer : u crkvi, sinegogi, dzamiji itd.
Važno je napomenuti brak koji zaključen SAMO pred verskim poglavarima nije validan. On mora biti potvrđen pred državnim organima. Država mora da ima evidenciju i spreči pojavu bigamije.
- Pitanje da li je dozvoljeno da jedan supružnik bude u braku sa dve osobe?
Odgovor: Ne, bigamija je krivično delo.
U javnosti se ovo pitanje postavilo kada se saznalo za brak Muftije Zukorlića. On je u skladu sa svojom verom zaključio još jedan brak. On je tvrdio da u Islamu, muškarac može da ima čak četiri žene.
Prema ustavnom poretku Republike Srbije, to nije dozvoljeno. Bez obzira na razlučita verska uverenja nije moguće da jedna osoba bude u braku sa više njih.
Muftija Zukorlić je prema zakonima države Srbije u samo jednom braku. „Brak“ sa drugom ili trećom ženom nije zakonit i ne predstavlja čak ni vanbračnu zajednicu.
U slučaju smrti, pravo nasleđivanja može imati samo zakonita prva žena, ostale nemaju nikakva prava.
VANBRAČNA ZAJEDNICA
- Pitanje: Da li je vanbračna zajednica u potpunosti izjednačena sa bračnom?
Odgovor: Jeste u svemu, osim nasleđivanja.
Vanbračna zajednica je izjednačena sa bračnom zajednicom. Imovina koja je stečena zajedničkim radom u toku trajanja vanbračne zajednice života je zajednička.
Deca iz vanbračne zajednice su izjednačena u svim pravima kao i bračna deca.
Vanbračni supružnici imaju pravo na izdržavanje isto kao i bračni.
Jedino gde NISU izjednačeni bračni i vanbračni partneri jeste nasleđivanje.
U slučaju smrti bračnog druga, njegov supružnik nasleđuje po samom zakonu u prvom naslednom redu.
Kod vanbračne zajednice, u slučaju smrti vanbračnog druga, vanbračni supružnik nema pravo zakonskog nasleđivanja.
Vanbračni supružnik može da nasledi na drugi način. Na primer putem testamenta ili ugovora o doživotnom izdržavanju, ali ne nasleđuje po sili zakona.
PORODIČNA PENZIJA
- Pitanje: Da li vanbračni supružnik ima pravo na porodičnu penziju?
Odgovor: Da, on može da nasledi penziju pod određenim uslovima.
Vanbračni supružnik ima pravo da nasledi porodičnu penziju. Uslovi su da je bio u vanbračnoj zajednici života najmanje 3 godine ili ako sa umrlim osiguranikom ima zajedničko dete. Postojanje vanbračne zajednice utvrđuje se u vanparničnom postupku.
GEJ BRAKOVI
- Pitanje da li su u Srbiji dozvoljeni gej brakovi?
Odgovor: Ne.
Prema Ustavu RS brak je izričito definisan kao zajednica muškarca i žene. To znači da nije moguće u Srbiji zaključiti gej brak. Nije moguće doneti takav zakon bez promene Ustava RS.
Ovo ne znači da LGBT zajednica ne može na drugi način da ostvari svoja prava.
Nasleđivanje nije moguće na osnovu zakona. Dozvoljeno da se napiše testament, napravi ugovor o doživotnom izdržanju, ugovor o poklonu.
Takođe je moguće da LGBT partneri kupe nepokretnost kao suvlasnici. Naš pravni sistem je bogat različitim rešenjima koji bi mogli da pomognu da se prevaziđu određeni problemi
PRAVO NA RAZVOD BRAKA
- Pitanje : Da li svako ima pravo na razvod?.
Odgovor : Da.
Razvod kao i brak je pravo koje je dozvoljeno svima. Ne može ni na koji način da bude ograničeno.
Naš sud poznaje „razvod bez krivice“. Bez obzira na razloge, svako može da zatraži razvod braka i sud neće tražiti krivicu kod supružnika.
Na primer; potpuno je nebitno da li je bračni drug imao aferu i da li zbog toga želi da se razvede. Pravo na razvod imaju podjednako i supružnik koji je varao kao i prevareni supružnik.
POSTUPAK RAZVODA BRAKA
- Pitanje: Kako da se razvedem?
Odgovor: Putem tužbe ili sporazumnim predlogom za razvod braka
Razvod braka je moguće ostvariti putem sporazumnog razvoda braka. Kada oba supružnika žele da se razvedu i postigli su određeni dogovor u pogledu dece i imovine.
Ukoliko samo jedan supružnik želi da se razvede u tom slučaju piše se tužba za razvod braka.
SPORAZUMNI RAZVOD BRAKA ILI TUŽBA ZA RAZVOD BRAKA
- Pitanje: Da li ima razlike između sporazumnog razvoda braka i tužbe za razvod braka
Odgovor: Ne.
Sa stanovišta prava potpuno je svejedno da li će te postići sporazum o razvodu braka ili će to biti putem tužbe. U oba slučaja reč je o sudskom postupku i brak razvodi sud.
Kao što smo već pomenuli naš zakon poznaje „razvod bez krivice“. Potpuno svejedno na koji način će te okončati vaš brak. U svakom slučaju ne postoje nikakve posledice . Nije važno koji je supružnik želeo razvod braka i iz kojih razloga.
- Pitanje: Da li moram da se pojavim na suđenju?
Odgovor: Ne, možete angažovati advokata da vas u potpunosti zastupa u toku celog postupka.
Mnogim supružnicima je neprijatno da se pojave na ročištu za razvod braka. Žele da izbegnu kontakt sa drugim supružnikom, neki ne mogu da izađu sa posla ili imaju neke druge neodložene obaveze. Bez obzira na razloge možete dati specijalno punomoćje advokatu. Advokat vas zastupa u celosti pred sudom i preuzme sve radnje u vašem najboljem interesu .
RAZVOD BRAKA IZ INOSTRANSTVA
- Pitanje : Da li mogu da se razvedem u Srbiji ako živim u inostranstvu?
Odgovor: Da.
Mnogi našu državljeni koji žive i rade u inostranstvu postavljaju ovo pitanje. Bez obzira na mesto prebivališta državljani Srbije uvek mogu da se razvedu u Srbiji. Razvod u Srbiji je mnogo povoljiniji i u finasijskom smilslu, sudske takse su višestruko manje. Možete angažovati advokata putem specijalnog punomoćja da vas zastupa u celokupnom razvodu braka. Nije neophodno ni da dolaziti u Srbiju.
VRŠENJE RODITELJSKOG PRAVA
- Pitanje: Da li se dete uvek povereva majci na samostalno vršenje roditeljskog prava?
Odgovor: Sud uvek vodi računa o najboljem interesu detata.
Naš porodični zakon nigde izričito ne govori da se maloletno dete povereva majci. Zakon isključivo kaže da sud treba da vodi isključivo o tome šta je u najboljem interesu detata. Kod nas postoji praksa suda da se maloletno dete obično dodeljuje majci na samostalno vršenje roditeljskog prava. Ali reč je samo o praksi ne o zakonskom rešenju. U poslednje vreme sudska praksa se menje i sve veći broj očeva zainteresovan je za samostalno vršenje roditeljskog prava.
Javnosti je poznat slučaj Severine i Milana Popovića. Sud je u tom slučaju dodelio samostalno starateljstvo ocu. U ovom konkretnom slučaju sud je odlučio da je u najboljem interesu detata da se o njemu brine otac. To naravno ne znači da je Severina izgubila dete kako su tabloidi pisali. Reč je o tome da je dete povereno ocu na staranje, a majka ima pravo da ga redovno viđa i komunicira sa njim.
Ovakva praksa biće sve češća sa obzirom da veliki broj očeva pokazuje želju da brinu o deci, a ponekad je to u najboljem interesu detata.
Comments are closed